Nataša Marjanović, članica Izvršnog odbora Generali Osiguranja Srbija: Iz različitosti dobijamo najviše

**Intervju je u celini preuzet iz časopisa „Svet osiguranja“

Građani Srbije već 18 godina imaju mogućnost da ulažu u dobrovoljne penzijske fondove: prvo društvo za upravljanje koje je dobilo dozvolu za rad od NBS je Generali i ovih dana proslavilo je punoletstvo.

Ovo je bio povod da razgovaramo sa Natašom Marjanović koja je odgovorna za Akcionarsko društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Generali Beograd, čiji rad koordinira. Ona je ujedno i Chief Investment Officer (CIO), Chief Distribution Officer (CDO) i članica Izvršnog odbora Generali Osiguranja Srbija, odgovorna za upravljanje sredstvima u svim Generali kompanijama u Srbiji i Crnoj Gori, ukupnu distribuciju Generali Osiguranja Srbija i koordinaciju rada Direkcije za internu prodaju, Direkcije za eksternu prodaju i Direkcije za korporativne klijente.

Koja su najveća postignuća od 2006. do danas kad je reč o Generali DPF?

Od prvog dana, naša svrha poslovanja je omogućavanje građanima da oblikuju bolju budućnost time što brinemo o njihovim životima i snovima. Naš ultimativni cilj je poverenje članova kroz potpunu transparentnost rada, siguran i stabilan rast imovine, minimalne rizike ulaganja i ostvarenje optimalnih prinosa. Prosečan  godišnji prinos od osnivanja fonda Generali Basic viši je od 7,5% i kao takav je najbolji na tržištu. Ponosni smo i na naš fond Generali Index koji smo 2010. dobili na upravljanje kada je prepoznato da smo kreirali najbolje uslove za članove fonda, ali i za tržište penzijskih fondova u celini. Od tada, upravljajući sa ova dva fonda koji imaju različite investicione politike, omogućavamo članovima da prilagode štednju svojim potrebama.

Imamo više od 18 milijardi imovine pod upravljanjem, gotovo 31% tržišnog učešća i, što je gotovo najvažnije, više od 65.000 zadovoljnih članova.

Kakva je sada svest građana o značaju ulaganja u DPF?

Danas, četiri društva upravlja sa sedam fondova, čija imovina prelazi 57 milijardi dinara i broji više od 300.000 članova. Broj korisnika je veći od 200.000 što je nešto manje od 10% zaposlenih. Iako broj članova raste, to je i dalje relativno mali obuhvat stanovništva i zato još ne možemo reći da smo potpuno uspeli. Iako smo po stažu punoletni, mi smo i dalje mlada industrija koja je u razvoju.

Svest o neophodnosti štednje za treće doba nije dovoljno razvijena, pa samim tim ni građani nisu dovoljno upoznati sa benefitima koje dobrovoljni penzijski fondovi nude. Edukacija, lična odgovornost i transparentnost, praćene podrškom države neophodne su za dalji rast i razvoj ove industrije.

Zakon u Srbiji određuje vrlo stroga pravila kad je reč o investiranju imovine dobrovoljnih penzijskih fondova. Da li postoji nešto što bi bilo privlačno za investiranje, a da trenutno nije dozvoljeno?

Kao dugoročni i konzervativni investitor, penzijski fondovi su u najvećoj meri usmereni ka državnim obveznicama pri alokaciji sredstava. U skladu sa zakonskim ograničenjima i podzakonskim aktima Narodne banke Srbije, dozvoljeno je investirati i u municipalne i korporativne obveznice, depozite kod banaka, akcije listiranih kompanija, investicione fondove, depozitne potvrde i nekretnine. Za svaku od navedenih klasa imovine definisana su dodatna ograničenja u vidu maksimalne procentualne izloženosti u odnosu na imovinu fonda, kao i drugi uslovi. Ukupno ulaganje imovine fonda u inostranstvu ne može preći 10% imovine fonda.

Veću diversifikaciju i niže troškove trgovanja omogućilo bi investiranje u inostranstvu u tzv. ETF-ove (Exchange Traded Fund), koje regulatorni okvir ne predviđa kao dozvoljen tip ulaganja. Ovi instrumenti bi samo jednom transakcijom omogućili izloženost ka većem broju kompanija unutar određenog dela tržišta ili sektora, uz relativno niske naknade, jednostavno trgovanje i niži rizik u odnosu na investiranje u pojedinačne emitente.

Koliko ima prostora da se i DPF priključe globalnom trendu održivog investiranja i šta bi imalo najmanji rizik?

Postoji značajan potencijal da se u budućnosti domaći fondovi priključe trendu održivog investiranja, imajući u vidu zastupljenost ovog trenda na razvijenijim tržištima. Međutim, razvijene zemlje beleže značajan napredak u pogledu regulatornog okvira i implementacije standarda na temu transparentnosti i ESG izveštavanja kompanija, dok se kod nas ovo tek pojavljuje kao tema. Očekuju se dodatni koraci koji bi omogućili domaćim investitorima dovoljno materijala na tržištu za sprovođenje održive investicione strategije, uz odgovarajući dugoročni prinos i tekuću likvidnost.

U održive investicije nižeg rizika ubrajaju se državne „zelene“ i ESG obveznice, koje se izdaju radi finansiranja projekata sa pozitivnim ekološkim, društvenim i socijalnim uticajem. Tu spadaju i ETF-ovi i otvoreni investicioni fondovi koji ulažu u kompanije sa visokim ESG rejtingom, kao i korporativne obveznice kvalitetnih kompanija sa visokim ESG standardima. Takođe, investicije u obnovljive izvore energije koje doprinose očuvanju životne sredine, a često imaju dugoročne i stabilne ugovore o snabdevanju energijom, te nose sa sobom niži rizik investiranja.

Vi ste članica IO Generali Osiguranja Srbija u čijoj nadležnosti su investicije i distribucija. Da li investiciona politika Generali osiguranja uključuje ESG projekte i kako se to reflektuje na klijente?

Implementacija ESG standarda i održivost poslovanja predstavlja jedan od osnovnih stubova strategije Generali Grupe, kao i naših kompanija u Srbiji. U skladu sa razvojem našeg tržišta i ograničenjima za ulaganje u inostranstvo, fokus je prvenstveno bio na isključenju mogućnosti investiranja u kompanije koje nemaju pozitivan uticaj na društvenu sredinu ili druge ESG komponente, a sve više se stavlja akcenat i na ciljano investiranje u instrumente ili izdavaoce sa visokim ESG rejtingom. Ovaj princip će biti dodatno ojačan razvojem lokalne regulative i razvojem tržišta zelenih obveznica.

Kada je reč o uticaju na kompaniju i osiguranike, ulaganje u održive projekte i investicije sa visokim ESG standardima omogućava veću dugoročnu sigurnost uz relativno niske rizike ulaganja, pozitivno doprinosi smanjenju rizika budućih klimatskih promena, ističe društvenu odgovornost i ima za krajnji cilj poboljšanje uslova života u zajednici. Ako bi država uvela podsticaje za ulaganje u održive projekte, rezultat za klijente bi bili i niži troškovi. Odgovorno investiranje podstiče i pozitivan osećaj kod osiguranika, veću svest i ličnu odgovornost usmerenu ka društveno odgovornom ponašanju.

Koliko je, po Vašem mišljenju, značajno učešće žena u finansijskom sektoru i da li mislite da su za odlučivanje kad je o investiranju reč potrebne neke „tipično ženske“ osobine poput, recimo, taktičnosti?

Učešće žena je značajno, uvek, svuda i u svakom smislu. Kad je reč o ženama na rukovodećim pozicijama rekla bih da je snažna energija možda i najviše doprinela da budu tu gde jesu jer je složeno odgovoriti na više paralelnih, zahtevnih uloga koje najveći broj žena ima u određenom periodu života. Snažna energija nije najčešće u visokoj korelaciji sa taktičnošću. Pre mi se čini da taktičnost i strpljenje krase naše kolege. Kada je konkretno o investiranju reč, utisak mi je da kolege donekle brže donose odluke, dok žene – svesnije brojnosti faktora koji utiču i mogu uticati na konačan rezultat – odluke donose odmerenije.

Postigli ste značajno obrazovanje i pozicije u najranijim godinama, a zatim nastavili krupne poslovne uspehe. Da li neke od njih možete da pripišete upravo svojim ženskim osobinama i da li ste ikad razmišljali o tome da bi sve bilo drugačije da ste muškarac?

Za moj poslovni uspeh pretpostavljam da je najviše zaslužan posvećen rad, proaktivnost ali i fleksibilnost. Važno je da nikada ne zaboravimo da pomenemo i sreću, jer ona značajno utiče na to kako se stvari na kraju poslože. Kada je o poslovnim situacijama reč, zaista nisam razmišljala o tome „da bi sve bilo drugačije“ da sam muško, jer sigurno bi bilo, ali i treba da bude drugačije. Kada kažem „drugačije“, nikako ne mislim lošije. Upravo iz te različitosti dobijamo najviše. Ipak, pred kraj jedne od moje dve trudnoće, pri visokim spoljnim temperaturama, na jednom sastanku na službenom putu u inostranstvu, izgovorila sam da je nekada lakše biti muškarac. Tada mi je jedan sjajan čovek rekao da je nekada lakše biti muškarac, ali je uvek lepo biti žena. I to je tačno, vodim se time.

 

Scroll to Top