**Intervju je u celini preuzet iz časopisa „Svet osiguranja“
Osiguranje mnogi još smatraju konzervativnom i sporom industrijom, ali neke kompanije među kojima je Generali Osiguranje Srbija sve više dokazuju suprotno. O tome, ali i o uticaju tehnologije na održivost i uticaj na planetu, razgovarali smo sa Goranom Rašić, članicom IO Generali Osiguranja Srbija i članicom Odbora direktora Generali Osiguranja Montenegro.
„Industrija osiguranja je generalno tradicionalna i svakako nije brzorastuća, ali u primeni tehnoloških inovacija ne zaostajemo za drugim industrijama, ni u svetu, a ni kod nas. Lep je primer naš interaktivni asistent u prodaji, koji potvrđuje da moderne kompanije bez obzira na industriju u kojoj posluju, kada žele da napreduju, biraju najbolja rešenja. U pitanju je CRM rešenje koje je razvila kompanija Salesforce i koje danas koriste mnoge velike svetske kompanije koje su, poput Generalija, u fokus stavile odnos i komunikaciju sa klijentima. Sve potrebne podatke o klijentima imamo na jednom mestu, lako dostupne i sistematizovane, a opet bezbedne, tako da kolege koje rade sa klijentima mogu u najkraćem roku da odgovore na sve njihove zahteve i pitanja, i da im ponude najbolju uslugu u vrlo kratkom roku. Od početka ove godine svaki naš prodavac u internoj prodajnoj sili koristi ovaj alat: utisci su fantastični, što nam daje polet i optimizam za nove korake u narednom strateškom ciklusu“, kaže Rašić.
Digitalizacija i automatizacija procesa štedi vreme i zaposlenih i klijenata, ali i doprinosi održivosti. Na koji način i da li je to merljivo?
Kada smo krenuli sa digitalnom transformacijom 2016. godine, počeli smo od digitalizacije procesa prodaje i servisa klijenata, fokusirajući se na to da im omogućimo brzo, lako i uvek dostupno rešenje – kroz mobilnu aplikaciju za prodaju koja je i danas prepoznata kao jedno od najboljih rešenja.
Od tada smo mnogo uradili kako bismo omogućili i klijentima i zaposlenima brži, lakši i uvek dostupan servis. Međutim, tu se uticaj digitalizacije na poslovanje ne završava: ona može značajno da poboljša održivo poslovanje na duži rok. Automatizacija i optimizacija procesa omogućavaju značajno smanjenje korišćenja papira, smanjenje otpada i opasnosti po životnu sredinu. Ovo može zvučati kao fraza jer se kompanije danas prosto utrkuju sa novim idejama i strategijama održivosti, ali razlika je u načinu sprovođenja tih strategija. Srećna sam što upravo Generali Srbija pravi dodatni iskorak na lokalnom tržištu: redovno pratimo efekte naše strategije održivosti, te smo na primer u 2023. smanjili potrošnju papira za više od 10 tona u odnosu na 2019. godinu, iako nam je u istom periodu značajno porastao i broj klijenata i broj prodatih polisa. I drugi aspekti održivog poslovanja su u fokusu naše ESG strategije, rukovodimo se njenim okvirima kada donosimo odluke o daljoj automatizaciji, ali i o izboru poslovnih prostora i automobila koje koristimo, dobavljača sa kojima radimo kao i klijenata čije strateške pravce podržavamo.
Lansirali ste i sajber polisu. S obzirom na sve učestalije rizike i veću vrednost potencijalnih šteta, kakvo je Vaše viđenje budućnosti sajber polise?
Upravo sajber rizici u današnje vreme su u fokusu svetske javnosti i privrede – učestalost i volumen rizika vrtoglavo se menjaju poslednjih godina. Sa druge strani svesni smo i da našem tržištu treba još neko vreme da podigne svest o postojanju ovih rizika, ali i o neophodnosti osiguranja, tako da je početak prodaje sajber osiguranja uglavnom fokusiran na strane kompanije, koje su spremnije da sagledaju potencijalne katastrofalne gubitke na vreme.
Gotovo da nema mesečnih ili nedeljnih vesti sa svetske poslovne scene u kojima se ne komentarišu ili publikuju procenjeni sajber rizici, kao i štete koje se odavno već ne dešavaju „tamo negde“ i „tamo nekome“, nego su prisutne i u našem regionu i tržištu. Bez obzira na rast i učestalost ovih rizika, ne verujem da oni mogu postati izvesnost, već da jesu i da će biti rizik koji je moguće, a ja bih rekla i neophodno osigurati.
Nove tehnologije s jedne, a pojava novih rizika s druge strane podstiču i osiguravače na nove aktivnosti. Da li prilikom pokretanja tih aktivnosti analizirate zahteve domaćeg tržišta ili nove modele preuzimate od Grupe?
Naša kompanija u Srbiji je od svog osnivanja pre skoro 30 godina usmerena na inovacije i pronalaženje najboljih rešenja, uvek gledajući nekoliko koraka unapred, često i pre nego što se kod klijenata pojavi potreba ili zrelost za takvim proizvodom ili uslugom. Primere imamo od privatnog zdravstvenog osiguranja koje smo prvi ponudili domaćim klijentima 2005. godine, pa do današnje sajber polise ili digitalne agro polise na mobilnoj aplikaciji. Otkad smo u sastavu Generali grupe, u prilici smo da vidimo mnoga moderna evropska i svetska rešenja koja Grupa nudi, ali i da mi njima predstavimo neke naše inovativne proizvode koje smo uspešno lansirali u Srbiji, a koji su novina i u CEE regionu i šire. U današnje vreme na raspolaganju su nam mnoga već gotova tehnološka rešenja i informacije, ali je najvažnije napraviti pravi izbor i skrojiti proizvod ili uslugu koja će na domaćem tržištu napraviti razliku i približiti osiguranje našim sadašnjim i budućim klijentima.
Vi ste između ostalog i član Odbora direktora Generali Osiguranja Montenegro. Da li ste, na putu do sadašnjih pozicija, nailazili na „kamen spoticanja“ jer ste žena?
Od kada sam došla u Generali bila sam uključena prvo u planove za osnivanje, a onda i u realizaciju naše investicije u Crnoj Gori 2008. Sa svojim timom davala sam punu podršku razvoju i unapređenju finansija Generali Montenegro, tako da verujem da je moje imenovanje za člana Odbora direktora bilo i logičan izbor tadašnjeg menadžmenta regiona CEE. Međutim, to se desilo nakon što sam već stekla dovoljno znanja i iskustva u finansijama i postala član Izvršnog odbora kompanije u Srbiji i bilo je prirodan korak dalje u mojoj karijeri. Nisam ni razmišljala, a ni osetila da to što sam žena ima bilo kakav uticaj na moje izbore, niti na prilike koje sam dobijala. U vreme kada sam počinjala karijeru, početkom 2000, mnogo se manje značaja pridavalo rodnoj ravnopravnosti, što je u mom slučaju bilo dobro, jer nikad nisam probleme na koje sam nailazila gledala iz prizme žene, nego osobe koja u radu i napredovanju mora da ima i po koji „kamen spoticanja“: svaki me je učinio zrelijom i čvršćom za one naredne koji dolaze. Danas se mnogo priča i piše o ovoj temi, što je dokaz da mnoge žene u mojoj okolini nisu imale ovakvih mogućnosti, ali znam i da nisam jedina niti usamljena poslovna žena koja je uspela uprkos nekim predrasudama i nejednakostima koje su postojale.
Da li sa Vaše tačke gledišta ima razlike u percepciji žena u biznisu između Srbije i drugih zemalja i da li postoje neke specifičnosti po pitanju rodne ravnopravnosti u osiguranju u odnosu na druge industrije?
Razlike u percepciji žena u biznisu verujem da postoje, a imala sam i prilike da se u to uverim, jer sam pre Generalija radila skoro sedam godina u švedskoj kompaniji, a Švedska je jedna od zemalja koja je možda najranije, a svakako snažnije od drugih, u fokus stavila rodnu ravnopravnost. Žene u Švedskoj su već tada, početkom dve hiljaditih, uspele da se izbore za propise i ugovore koji zahtevaju brisanje rodnih razlika u poslovnom kontekstu; verujem da je danas još naprednija situacija. Za mene je bilo i interesantno i važno to iskustvo – radila sam u „muškoj“ industriji (prodaja motornih testera i opreme za šume i bašte), a imala priliku i podršku za napredak. Što se tiče industrije osiguranja u kojoj sam već 17 godina, mislim da nema neke velike razlike u odnosu na druge industrije. Rodna ravnopravnost ne samo da nam je važna tema, već je i zahtev raznih regulativa i smernica EU. Srećom, postoji dosta kompanija, a i mojih koleginica koje su poput mene uspele da napreduju, ne osvrćući se na predrasude i ne čekajući regulative i kvote.