Darko Šehović, Udruženje banaka Srbije: Bilo je pokušaja, ali ne i prevara tokom pandemije (video)

Tokom vanrednog stanja, iako su banke radile doduše sa ograničenim kapacitetom – svi koji su imali mogućnost obavljali su finansijske transakcije elektronski. Zato je i primetan veliki rast ovakvog načina plaćanja tokom pandemije. Ovo je ujedno bila i prilika da se pokaže bezbednost elektronskog bankarstva, prema kojem još ima skeptičnih korisnika bankarskih usluga.

Da li su sistemi koje banke koriste za finansijske transakcije bezbedni, koje opasnosti prete i šta je to na šta korisnici sami treba da obrate pažnju, pitali smo Darka Šehovića, specijalnog savetnika za bezbednost informacionih sistema, Udruzenje banaka Srbije.

– Udruženje banaka Srbije i u redovnim uslovima zajedno sa bankama prati zonu sajber i informacione bezbednosti, a tokom pandemije smo zajedno pojačano motrili na informacioni sistem i organizaciju bankarskog poslovanja. U prvih par nedelja nekoliko banaka je prijavilo pokušaje sajber napada, koji su se odnosili na traženje ličnih podataka i podataka o računima od građana preko SMS poruka, ali nije došlo ni do jedne zloupotrebe. Primetili smo, pak, da se u vanrednim okolnostima snižava prag pažnje građana kad je bezbednost u pitanju: žele da imaju što više informacija o pandemiji i opasnostima, pa ponekad nepromišljeno kliknu na neki link ili odgovore na poruku misleći da je informacija koja im se servira istinita. S obzirom na to da smo brzo reagovali u smislu upozoravanja i informisanja građana o ovim opasnostima, preko društvenih mreža, medija – već posle par nedelja smo primetili da su se napadači preorijentisali na druge vidove napada.

– Jedna od najčešćih vrsta napada je tzv. „fišing“ – pokušaj da se prevari korisnik i da se od njega izvuku lični, i podaci o bankovnim računima. Ta tehnika spada u socijalni inženjering – manipuliše se poverenjem, i takvi napadi najviše uspevaju. Često su tu poruke u kojima se, navodno za prijatelja, traži pomoć koja i ne mora da bude velika ali se traži na mnogo adresa – mnogi koji žele da pomognu često i ne proveravaju da li je njihov navodni prijatelj zaista u nevolji. U skoro 90 odsto slučajeva, korisnik je svestan da je prevaren, ali to shvati tek kad je kliknuo i poslao podatke. Ove prevare nisu previše sofisticirane, ali se upravo računa na to da korisnik neće obratiti previše pažnje.

– Drugi najučestaliji model je da nam, recimo, stigne informacija kako su nam na račun legla neka sredstva: iako ih nismo očekivali, i ne znamo ko nam je navodno uplatio, često će mnogi da kliknu da pogledaju, i tako će otvoriti zaraženu poruku koja u sebi nosi neki maliciozni softver. Ovaj model najčešće enkriptuje računar, a zatim napadači traže otkup kako bi povratili podatke.

– Banke informišu svoje klijente o ovim opasnostima kroz svoje bankarske kanale, mi takođe pokušavamo da edukujemo građane u domenu tzv. digitalne pismenosti preko društvenih mreža i medija, a na sajtu Udruženja banaka nalazi se niz korisnih informacija koje se tiču bezbednosti bankarskih klijenata. Ako se pravilno informišu o mogućim prevarama, lakše će ih prepoznati ukoliko se dogode i neće se „upecati“.

– Digitalno poslovanje i elektronske transakcije vrlo su zaštićeni, banke imaju izuzetno sofisticirane sisteme zaštite koji sami filtriraju napade, pa oni do krajnjeg korisika najčešće i ne dođu. Narodna banka Srbije propisuje različite odluke, bankarske grupacije donose svoje standarde, a zaposleni u bankama to primenjuju, kontrolišu i unapređuju, pa je verovatnoća da se desi problem svedena na promile. Slaba karika mogu biti bankarski klijenti kod kojih su sistemi zaštite na mnogo nižem nivou ili ih uopšte nema, i gde je svest o opasnostima niska. Ukoliko se građani pridržavaju uputstava koja su dobili od banke, i paze kakve mejlove i linkove otvaraju, problema ne bi trebalo da bude. Očekujem da situacija u kojoj smo se našli posldnjih meseci upravo stavi u prvi plan elektronsko i mobilno bankarstvo, što zapravo i jeste budućnost bankarskog poslovanja, samo ukoliko se pridržavamo pravila: ako sednete u izuzetno bezbedan automobil a ne znate da upravljate, svakako možete da izazovete sudar.

 

Možda će vam ovo biti zanimljivo

Da li će da poskupi osiguranje zbog učestalih nepogoda?

Preuzeto sa Biznis.rs Prema podacima Sigma izveštaja grupacije Swiss Re, vrednost ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim ...