Sve o osiguranju

logo-png

Osiguranje u 2016: Biće bolje, neko viče…

(Objavljeno u specijalnoj publikaciji Finansije TOP 2016, magazina Biznis&Finansije)

U Srbiji lagani rast, ali je tržište i dalje nerazvijeno. U svetu opasnost od rizika terorizma nadmašila rizik od elementarnih nepogoda. Analitičari upozoravaju da dolazi vreme za ozbiljnu transformaciju osiguravača

Autor: Lela Saković

„Sektor osiguranja u Srbiji i dalje je nerazvijen, i po stepenu razvijenosti nalazi se znatno ispod proseka zemalja članica Evropske Unije“. Ova konstatacija godinama unazad je sastavni deo izveštaja Narodne banke Srbije, koja kao telo za nadzor sektora osiguranja svake godine objavljuje detaljne i najpreciznije informacije o ovom sektoru.

Kao glavni pokazatelji nivoa razvijenosti tržišta uzimaju se učešće premije u bruto domaćem proizvodu, i premija po glavi stanovnika. U 2016. godini, premija je u procenjenom bruto domaćem proizvodu imala učešće od 2,1 odsto (2 odsto u 2015), a premija po glavi stanovnika je iznosila 108 dolara ili 102 evra (103 dolara ili 94 evra u 2015).

Poređenja radi, u godini ranije (2015.) svaki stanovnik EU je u proseku godišnje na osiguranje davao 2.412 dolara, u Centralnoj i Istočnoj Evropi 166 dolara, a u zemljama u razvoju 135 dolara. Ovaj iznos je u Sloveniji iznosio 1.058 dolara, a u Hrvatskoj 299 dolara. Što se pak učešća premije u BDP tiče, evropski prosek se u poslednjim godinama kretao oko 6,8 odsto.

O tome koliko su naši građani upoznati sa institucijom osiguranja govori i odnos životnog i neživotnog osiguranja u ukupnoj premiji. U Srbiji je i dalje dominantno neživotno osiguranje sa 74,1 odsto, a na vodećem mestu po učešću u ukupnoj premiji i dalje je – sa 34 odsto – osiguranje autoodgovornosti koje je obavezno, i odnosi se na osiguranje trećeg lica. Ovo su takođe pokazatelji nerazvijenosti tržišta i znak da malo mislimo na osiguranje.

Visina ukupne premije takođe se može posmatrati kao jedan od pokazatelja, a naročito ako se uporedi u poslednjih desetak ili više godina. Iako svake godine ostvaruje rast, ona se 12 godina od tzv. otvaranja tržišta nije čak ni udvostručila, uprkos velikim očekivanjima svih učesnika na tržištu, domaćih i stranih analitičara i potencijalnih investitora. 2005. godine ukupna premija osiguranja u Srbiji bila je 406 milina evra. U 2016. ovaj iznos je bio 722 miliona evra, što je rast od 10,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Usaglašeni sa novim Zakonom

Prošla godina bila je, kad je reč o poslovanju osiguravajućih društava, u znaku primene novog Zakona o osiguranju: osiguravajuća društva trebalo je da usklade svoje poslovanje u smislu restrukturiranja investicionog portfolija, ispunjenja novih uslova u pogledu adekvatnosti kapitala, i uspostavljanja sistema za izveštavanje. Prema izveštaju NBS, sva društva su tu svoju obavezu tokom protekle godine ispunila. Istovremeno, kompozitna društva (ona koja se bave i životnim i neživotnim osiguranjima, a ima ih ukupno šest), uspostavila su odvojeno upravljanje imovinom koja služi ili može služiti za izmirenje obaveza po osnovu osiguranja, pripadajućim kapitalom i obavezama, kaže se u izveštaju NBS.

Kad je, pak, reč  o dešavanjima koja su uzburkala javnost, godinu je obeležio odlazak AXA osiguranja iz Srbije – svetskog lidera francuskog porekla, koji je posle svega nekoliko godina poslovanja na ovom tržištu odlučio da svoj portfelj od oko 106.000 klijenata i oko 12 miliona evra premije prepusti Wiener Stadtische osiguranju, članu austrijske VIG Grupe. Iako su se mnogi uplašili da je ovo odlazak sa broda koji tone, to ipak nije uzburkalo domaće tržište: reč je bila o strategiji ove multinacionalne kompanije da traži nova tržišta koja se tek otvaraju i na kojima se očekuje brži rast nego što se to dešava u Srbiji.

Dokaz za to je činjenica da je ova kompanija povukla svoje poslovanje i iz Rumunije (takođe ga prodavši kompanijama koje su članice VIG Grupe), ali i iz Velike Britanije, gde je drugima prepustila svoje biznise i u oblasti životnog osiguranja, i privatnih penzija i zaštite poslovanja – što je bila logična reakcija na Brexit.

Svetska komešanja

Upravo izlazak Velike Britanije iz Evropske Unije bio je jedan od centralnih događaja kad je o osiguranju u širim okvirima reč, a posledice te odluke britanskih građana tek se očekuju. Među prvih deset osiguravača u EU, tri su britanska, a način njihovog daljeg poslovanja na ovom tržištu tek će se utvrditi. Isto pitanje biće postavljeno i za osiguravače iz evropskih zemalja koji posluju na britanskom tržištu, a posebno je zabrinjavajuće šta će se dešavati u oblasti investiranja, s obzirom na to da su u EU osiguravajuće kompanije poznate kao najveći institucionalni investitori, sa ulaganjima u visini od 61 odsto BDP čitave EU (izvor: insuranceeurope.eu/2016)

Veća opasnost čitavom svetu, pa time i osiguravačima, ipak preti od terorizma, koji se od prošle godine tretira većim rizikm čak i od elementarnih nepogoda.  Prema desetom godišnjem Globalnom indeksu mira Instituta za ekonomiju i mir, u svetu trenutno ima samo deset zemalja koje se mogu smatrati „slobodnim od sukoba“: Bocvana, Čile, Kostarika, Japan, Mauricijus, Panama, Katar, Švajcarska, Urugvaj i Vijetnam. Godina 2016. je ocenjena kao rizičnija od 2015. zbog pogoršanja sukoba na Bliskom Istoku, nedostatka rešenja za izbegličke krize i porasta ljudskih žrtava zbog terorističkih akata.

Izazovi u budućnosti

Osiguravače u narednom periodu očekuju poprilični izazovi kad je u pitanju poslovanje u narednom periodu, čak i kad se izuzmi rizici koji ih očekuju. Reč je o zahtevima potrošača, na koje upozorava jedna od vodećih svetskih konsultantskih kuća Capgemini, sa sedištem u Parizu, koja posluje u gotovo 50 zemalja. Njihov izveštaj World Insurance 2016 pokazuje da osiguravače očekuje ozbiljna transformacija u smislu povezivanja sa tehnologijom i Internetom Stvari („Internet of Things“), kako bi uspostavili bolji kontakt sa potencijalnim korisnicima. Anketa koju su uradili na 15.000 ispitanika pokazala je da će oko trećina budućih korisnika uskoro živeti u tehnološkim ekosistemima koji podrazumevaju pametne zgrade, tehnološki napredne uređaje i veštačku inteligenciju (samohodni automobili, dronovi, roboti…). Tako će i njihovi zahtevi za proizvodima osiguranja uskoro početi značajno da se menjaju, a na osiguravačima je da ih dočekaju spremni. Posebno će zahtevni biti predstavnici tzv. Ipsilon generacije – osobe rođene između 1980. i 2000. godine, koji će već za nekoliko godina sačinjavati polovinu radno sposobnog stanovništva. Čak 37 odsto njih reklo je da koristi društvene medije da bi se informisali o osiguranju, pa očekuju i neki lakši i brži način da dođu do svojih polisa. Takođe, očekuje se da čak 47 odsto bogatijih klijenata – poznavalaca novih tehnologija zatraži od osiguravača neki nov, netradicionalan pristup prvenstveno u prodaji, a zatim i u pružanju usluga što će podrazumevati i drugačiji odnos prema proceni i upravljanju rizicima.

Godina Ukupna premija u Srbiji

(milioni EUR)

2005 406
2006 485
2007 565
2008 589
2009 558
2010 536
2011 548
2012 569
2013 562
2014 578

 

 

Učešće premije u BDP % Srbija EU
2005 2 8,3
2006 1,8 8,95
2007 1,8 8,8
2008 1,9 8,3
2009 1,81 8,4
2010 1,8 8,4
2011 1,7 7,9
2012 1,9 6,7
2013 1,8 6,8
2014 1,9 6,8

 

 

Premija po glavi stanovnika (USD) Srbija EU
2005 55 2459
2006 77 2667
2007 103 2982
2008 126 3061
2009 108 2775
2010 100 2737
2011 107 2757
2012 98 1724
2013 104 1833
2014 111 1902

 

                    2015 2016
Ukupna premija (mil. EUR) 670,2 722
Rast ukupne premije 13,27% 10,1%
Učešće premije ŽO u ukupnoj premiji 23,9% 25,9%
Rast premije ŽO 17,53% 19,4%
Učešće premije NŽO u ukupnoj premiji 76,1% 74,1%
Rast premije NŽO 11,99% 7,2%
Učešće premije u BDP 2% 2,1%
Prosečna premija per capita usd 103 usd (94 eur) 108 usd (102 eur)

 

 

 

 

Publikacije
Scroll to Top